Devastacija Velebita - nelegalna gradnja na Lubenovcu i Alanu

**amazonka** · 17-02-2012, 06:23 PM

Vidim da je ovaj PP dosta veliki problem. MoÅ¾ete li, Ladislave, kao udruga koja intenzivno prati stanje na sjevernom Velebitu, pa ste sukladno tome vjerojatno dali pisane primjedbe na prijedlog PP Nacionalnog parka (za vrijeme javne rasprave koja je bila nedavno) objaviti te primjedbe, a zatim i odgovore izraÄ‘ivaÄa Plana. Mislim da bi bilo zanimljivo, vezano za ovu temu, vidjeti kako je birokracija reagirala na primjedbe jedne struÄne udruge koja argumentirano upozorava na zamke u PP. MoÅ¾da bi ta dokumentacija zainteresirala i novu garnituru u ministarstvu nadleÅ¾nom za prostorno planiranje.
Osim toga, u zadnje vrijeme se u javnosti provlaÄi teza kako je vaÅ¡a udruga na temelju insinuacija napala Park bez da se prethodno upoznala s projektnom dokumentacijom i ishodovanim dozvolama (Å¡to se onda brzo zamutilo u Å¾abokreÄini popularanog nacionalnog sporta nabacivanja blatom po drÅ¾avnim institucijama). StjeÄe se dojam, tako, da ste svoju prezentaciju prije poslali u medije, ministarstva i Svjetsku banku nego Å¡to ste izvrÅ¡ili uvid u dokumentaciju Parka. PredlaÅ¾em, stoga, da kao demantij ove teze objavite i dopis u kojem Upravu Parka traÅ¾ite informacije vezane za projekt i, naravno, njihov odgovor ako ste ga dobili. Ako su vam uskratili informacije mislim da bi ih trebali tuÅ¾iti, oni su ipak javna ustanova.
BuduÄ‡i ste naveli da vaÅ¡a udruga obiluje struÄnjacima iz podruÄja zaÅ¡tite prirode mislim da bi kod ovakvih akcija, iako ste Vi predsjednik Udruge, netko od njih trebao voditi glavnu rijeÄ jer bi to imalo boljeg odjeka u javnosti. Nemojte me krivo shvatiti ali znate kakva je danas kod nas javna percepcija odvjetnika-pravnika (uniÅ¡tili pravni sustav drÅ¾ave, u sprezi s politiÄarima legalno opljaÄkali istu i sad dobro zaraÄ‘uju braneÄ‡i po sudovima potonje). E sad... razmiÅ¡lja jedan prosjeÄan Hrvat... jedan takav iz toplog ureda iz centra Zagreba spaÅ¡ava Velebit??? Mo'Å¡ mislit...

Pozdrav

**nino** · 17-02-2012, 10:08 PM

Ne znam gdje ste provjeravali znanje ostaih udruga i pojedinaca o sjevernom Velebiti.VaÅ¡e insinuacije o interesima udruga i pojedinaca koji se ne slaÅ¾u sa Vama su zbilja jadne.LaÅ¾no predstavljate pojedine Älanove Prostornog plana NPSV. Naprimjer Äl.31 jasno piÅ¡e da je dozvoljena zamjena izgorjele kuÄe sa sljedeÄim uvjetima gradnje:dozvoljeno je maksimalno poveÄanje 20% posto tlocrtne povrÅ¡ine,maksimalna visina je P+Pk bez nadozida.Å�*to se tiÄe prometnica,trebali bi kao struÄnjak znati da NPSV ne posjeduje nekretnine na prostoru Parka,sve ceste su javne ili Å¡umske.RoÅ¾anski i HajduÄki kukovi su zaÅ¡tiÄeni kao geomorfoloÅ¡ke cjeline .Interesantno da se toliko bojite za zaÅ¡titu,a smeta Vam zabrana planinarenja po kukovima.OÄito je da imate neke svoje interese,i da ste u sukobu sa upravom Parka.

**nino** · 17-02-2012, 11:23 PM

Originally Posted by nino

Ne znam gdje ste provjeravali znanje ostaih udruga i pojedinaca o sjevernom Velebiti.VaÅ¡e insinuacije o interesima udruga i pojedinaca koji se ne slaÅ¾u sa Vama su zbilja jadne.LaÅ¾no predstavljate pojedine Älanove Prostornog plana NPSV. Naprimjer Äl.31 jasno piÅ¡e da je dozvoljena zamjena izgorjele kuÄe sa sljedeÄim uvjetima gradnje:dozvoljeno je maksimalno poveÄanje 20% posto tlocrtne povrÅ¡ine,maksimalna visina je P+Pk bez nadozida.Å�*to se tiÄe prometnica,trebali bi kao struÄnjak znati da NPSV ne posjeduje nekretnine na prostoru Parka,sve ceste su javne ili Å¡umske.RoÅ¾anski i HajduÄki kukovi su zaÅ¡tiÄeni kao geomorfoloÅ¡ke cjeline .Interesantno da se toliko bojite za zaÅ¡titu,a smeta Vam zabrana planinarenja po kukovima.OÄito je da imate neke svoje interese,i da ste u sukobu sa upravom Parka.

Za zainteresirane nacrt Prostornog plana NPSV nalazi se na stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog ureÄ‘enja, isto je interesantno pogledati temu pod naslovom :Uspostava osnovne infrastukture za upravljanje NPSV koja govori viÅ¡e o izgradnji na Lubenovcu P.S Mogu shvatiti ljude koji se pricipjelno protive bilo kakvoj gradnji u NP,ali mi nisu jasni pojedinci,koji iskrivljuju podatke.

**nino** · 17-02-2012, 11:36 PM

Bravo Amazonka,fina ironija uÅ¾itak prije spavanja.Lijepi pozdrav

**Blagoja_Guska** · 18-02-2012, 08:57 PM

Manje viÅ¡e je sve reÄeno, sad se ovdje se sad vade neki besmisleni argumenti, kako nije dobro da Ladislav vodi polemiku oko projekta jer je odvjetnik, a odvjetnici sjede u toplim uredima u Zagrebu i uniÅ¡tavaju hrvatski pravni sustav, Å¡to je navodno percepcija hrvatske javnosti.

Trebalo bi moÅ¾da pojasniti da udruga Animalia nije politiÄka stranka (nije Äak ni faÅ¡istiÄka stranka kako neki insinuiraju) pa tako nije cilj udruge svidjeti se veÄ‡ini hrvatske javnosti i pobijediti na izborima. A takoÄ‘er i Älanovi udruge su svakakvih zanimanja, ja sam naprimjer glavni tajnik (general secretary) u kuÄ‡nom savjetu svoje zgrade, a brown bear radi kao Äuvar plaÅ¾e u zimskom periodu, ne vidim uopÄ‡e zaÅ¡to je to bitno.

Ovdje se radi o temi koja ne interesira Å¡iroku javnost, tome da li je projekt na Lubenovcu u skladu sa zakonima i zaÅ¡titom prirode ili nije, a veÄ‡ina od onih koji smatraju da nije uopÄ‡e nisu Älanovi udruge tako da ne shvaÄ‡am Äemu tolika fiksacija pojedinih individua na ovom forumu.

**Wolfskin** · 18-02-2012, 10:00 PM

â€œEkonomska valorizacija nacionalnog parkaâ€, â€œupravljanje gospodarskim resursima nacionalnog parkaâ€ i slicne slozenice postale su paradigme u upravama nasih nacionalnih parkova koje nacionalno prirodno bogatstvo pod svaku cijenu zele staviti u funkciju ekonomske i novcane dobiti. Vjerojatno to od njih ocekuju njihovi poslodavci u nadleznom ministarstvu a to je opet odraz promjene drustvenih vrijednosti koje se dogadjaju u nasem i drugim drustvima gdje je gospodin â‚¬ ili Â£ odredio mjerila uspjeha.
Dogadja nam se da ambiciozni poslusnici u upravama nacionalnih parkova u nastojanju realizacije ovih paradigmi umjesto da ocuvaju nacionalne prirodne vrijednosti rade upravo suprotno â€“ devastiraju nacionalne prirodne vrijednosti.
Slucaj je to nedavnih Plitvickih jezera i unistenje sedrenih barijera, slucaj je to iz NP Risnjak gdje se u najzasticenijem dijelu NP pokusalo na mala vrata ostvariti ideja skijalista Snjeznik kao i nelegalna izgradnja objekta na Lascu. Upuceniji ce vjerojatno dodati jos primjera, manje ili vise drasticnijih.

Dali je pred upravu NP Sjeverni Velebit postavljen zadatak â€œekonomske valorizacije nacionalnog parkaâ€ ili je to ucinila lokalna uprava ili je to pak njihova ambicija mogu samo nagadjati.
Smatram da izgradnja bilo kakvih replika pastirskih stanova na Lubenovcu ili njihova obnova nema nikakvog smisla. Ovim bi se zahvatima samo narusilo postojece stanje koje bi se po logici stvari i nacelu misije nacionalnog parka trebalo sacuvati.
Obnova pastirskih stanova imala bi smisla jedino ako se jave njihovi vlasnici koji imaju ambiciju nastaviti nomadsko stocarstvo njihovih djedova. To se jasno nazalost nece dogoditi. Sve ostalo bit ce kazalisna predstava upravljanih muppeta.
Zadnje nomadske dalmatinske stocare sretao sam pocetkom 70-tih godina na Juznom Velebitu na Malovanskim stanovima i Javorniku. Na Sjevernom Velebitu ostao mi je u sjecanju posjet Mlinistu gdje je obitelj Matijevic iz Prizne tradicionalno godinama boravila ljeti. Sretao sam i stada ovaca na Mirovu i Alanu. Nazalost od tog nije ostalo nista. Dosla su druga vremena.
Ostale su mi u sjecanju i posjete Velikom Lubenovcu gdje sam u sirokom luku zaobilazio planinarsko skloniste u kojem atmosfera nije imala nista zajednicko s planinarskom etikom i kodeksom. Okolo su se muvali neki cudni tipovi, glasno se slusala cudna glazba, parkirani automobili, janjci na raznju...potoci alkohola. Jedan takav cudan tip je sredinom studenog 2004. u pijanom stanju zapalio planinarsko skloniste.
Na Veliki Lubenovac vratio se mir. Nekoliko godina kasnije sjedio sam na zgaristu sklonista. Cuo se jedino pjev ptica koje su dosle na korak - dva od mene. Planina je ponovo pocela zivjeti prirodnim zakonima bez ljudskog â€œekonomskog valoriziranja prirodnih resursaâ€. Pustimo Veliki Lubenovac prirodnim zakonima, pustimo ga Velebitu a mi ponizni posjetitelji tog kraljevstva poklonimo se prije nego zakoracimo na njegovu tratinu.

@amazonka:
Ipak ne mogu ne mijesati se u ovu temu jer vidim da ljudi ne znaju govoriti argumentima nego samo ocrnjivati druge i skretati paznju s pravih problema na ljude koji ukazuju na problem. Vidim gospodjo (ili gospodjice) da ne razumijete dobro poziciju parka kao javne ustanove i poziciju udruge gradjana. Nacionalni park kao javna ustanova, odgovorna je za nacrt prostornog plana u cijoj je izradi sudjelovala i s tim nema nikakve veze da li je neka udruga gradjana (vjerojatno uz to i volontera) sudjelovala u nekoj javnoj raspravi u Krasnu (ili tko zna gdje) ili nije. Ljudi iz nacionalnog parka, a vjerujem da ste i Vi jedna od tih, placeni su izmedju ostalog i za izradu nacrta prostornog plana i to nasim novcem i ako to ne naprave dobro moraju biti spremni trpjeti kritiku i biti spremni svoj nacrt izmijeniti. A ocito je nacrt PP koji je objavljen na internetu smijesan, ili pak tragican.
Isto tako je tako nebitno da li se neka udruga najprije obratila upravi parka ili nekom drugome ili se cak, zamislite koja hrabrost, odlucila istupiti u medijima. Ravnatelj parka je taj koji je vec vise puta javno obznanio namjeru gradnje na Velikom Lubenovcu i Alanu i to jos protuzakonite. Sada je po Vama kriva neka udruga jer je to izaslo u medije. Da nisu mozda morali najprije pitati ravnatelja parka ili Vas da li smiju nesto objaviti u novinama?
Zasto bi netko uopce svoju prepisku Vama objavljivao?
Osnovni problem je namjera uprave parka da u srcu nacionalnog parka gradi i to na tako perfidan nacin da se to javnosti prikazuje kao obnova pastirskih stanova kao da je javnost glupava i ne razumije da pastira i stoke na Velebitu nema vec desetljecima i da je vise nece biti.
Tragicno je i to sto u svim ovim planovima sudjeluju takozvani biolozi koji gaze po svemu onome sto su naucili (ili trebali nauciti) na fakultetu. Time pokazuju da nemaju niti zrnce postovanja prema Velebitu i njegovoj prirodi.
U cjeloj je prici posve nebitno tko je to objavio i kada.

**amazonka** · 18-02-2012, 10:52 PM

Hm... g. Guska ne bih se sloÅ¾ila u potpunosti s Vama. Ako je istina to Å¡to istiÄete zaÅ¡to Udruga nije problem s Upravom Parka rjeÅ¡ila daleko od oÄiju javnosti...najprije dijalog s Parkom da se utvrdi o Äemu se radi, onda angaÅ¾man nadleÅ¾nog ministarstva, zatim borba argumentima i ukljuÄivanje struÄnjaka + NGO organizacija, ako ne ide ni tako onda ostaje pravna bitka... hrvatski sud... europski sud... svjetski, galaktiÄki... Ako Animalia zaista ne treba, ne oÄekuje i nije joj cilj potpora Å¡ire javnosti zaÅ¡to je onda pokrenula ovako Å¡iroku javnu akciju (internet, novine, televizija...)
Kao Å¡to ste i sami naveli ovdje mi Animalia, konkretno na planinarsku populaciju, djeluje upravo poput politiÄke stranke, a kako sam, pouÄena iskustvom, sumnjiÄava (i preÄesto izmanipulirana) dajem si za pravo istraÅ¾iti da li zaista u ovome sluÄaju afirmativno zastupaju interese planinara. Nadam se samo da trenutno ne podilaze nama planinarima da nas pridobiju na svoju stranu (izmanipuliraju za neki svoj interes - osobni sukob s Upravom Parka) odnosno da ih ne sljedimo u ovoj akciji poput gusaka u magli (kako to obiÄno rade politiÄke stranke). U to ime ja i dalje oÄekujem korespodenciju izmeÄ‘u Udruge i izraÄ‘ivaÄa PP Parka, kao i korespodenciju izmeÄ‘u Udruge i Uprave Parka prije pokretanja javne polemike. Bit Ä‡e mi to za poÄetak dovoljno da podrÅ¾im Udrugu i da se uvjerim da u ovu priÄu nisu uÅ¡li iskljuÄivo da trenutno uzbune javnost, veÄ‡ ozbiljno, profesionalno, ustrajno, dosljedno...

Pozdrav

**amazonka** · 19-02-2012, 12:09 AM

...ups, a ja sam bila uvjerena da taj plan rade neki "viÅ¡e" rangirani struÄnjaci iz Ministarstva, pa Vlada, pa Sabor..., a da ga ovi iz Parka moraju provoditi. Kao Älanica udruge graÄ‘ana nauÄila sam da se svaka udruga za svoje interese mora boriti pravnim sredstvima. U tom smislu najjaÄe pravno sredstvo u ovom sluÄaju je bila snaÅ¾na reakcija na javnoj raspravi PP-a(kako udruga tako i pojedinaca), to traje Äini mi se oko mjesec dana i sve Vam je na internetu, sve moÅ¾ete obaviti od doma. Ovakao mi se Äini pomalo deplasirano lamentirati po forumima o dokumentima na koje smo mogli utjecati i posljediÄno aktivnostima koje iz tih dokumenata proistjeÄu, a nismo. Moram priznati da sam i ja grozna po tom pitanju, iako se u planinarskim krugovima priÄalo o toj raspravi jednostavno mi se nije dalo to prouÄavat, sad mi je Å¾a, sad mi je Å¾a. S druge, pak, strane sam sigurna da je ekipa iz Animalie to struÄno prouÄila i izreagirala, pa bi zbog kvalitete rasprave na ovome forumu bilo dobro da objave tu korespodenciju (nisam imala nikakvu namjeru naruÅ¡it ili oduzet autorsko pravo nad tom dokumentacijom).
Nisam imala nikakvu namjeru oduzet pravo Animalii ni da objavi bilo Å¡to javno, dapaÄe, samo sam htjela naglasiti da bi prema mojim nazorima bilo kulturno i profesionalno da se prvo problem rjeÅ¡ava izmeÄ‘u strana u sporu, uz pomoÄ‡ struÄnjaka...pa argumentima...pa sudovima...mediji bi trebali biti na kraju balade. Vjerujem da bi na taj naÄin bilo puno manje medijskog balta, a ja bih sad spavala.
Osim navedenog dojam mi je da ste malo preanarhistiÄni i prenervozni, a osim toga mi se Äini da pokuÅ¡avate biti advokat odvjetniku Ladislavu te time neizravno inputirate da oni nisu dovoljno profesionalni, ekipirani i angaÅ¾irani (oÄito ih doÅ¾ivljavate kao neozbiljnu udrugu) na zaÅ¡titi Velebita da bi reagirali tijekom javne rasprave na loÅ¡ prijedlog PP - a jednog NP - a. Jesu li Vas ovlastili za to!?

Pozdrav

**zozo** · 19-02-2012, 12:48 PM

ÄŒini mi se da se ovo svelo na prepucavanje tko zna i moÅ¾e bolje protumaÄiti prostorne planove, postojeÄ‡e i joÅ¡ nepostojeÄ‡e (ali u pripremi) zakone, Älanke istih,.... trla baba lan. Kao da nije opÄ‡epoznata stvar da se svi dokumenti u ovoj drÅ¾avi donose od strane sumnjivo kompetentne struke, a glavna svrha svega na kraju ispada jedinstvena - profit. Glas javnosti se ne sluÅ¡a, email kontakti ostavljeni po raznim web stranicama raznih Ministarstava, Gradskih skupÅ¡tina i ostalih tvorevina uglavnom su stavljeni pro forme, jer ako se neki bedak i odvaÅ¾i neÅ¡to pametno prigovoriti, oÄekivati odgovor je krajnje optimistiÄno da ne kaÅ¾em glupavo.
Animaliu se proziva za jednostrano tumaÄenje postojeÄ‡ih dokumenata i regrutaciju istomiÅ¡ljenika, te agresivan pristup. Mene samo zanima kakav bi njihov pristup trebao biti? Najam konferencijske dvorane, catering, 200 uzvanika, dijeljenje promo broÅ¡urica, javna powerpoint prezentacija? Naime upravo to je naÄin na koji recimo Hrvatske Å¡ume prezentiraju svaku svoju novokomponiranu intervenciju na recimo.. Velebitu. Tako da svi jako dobro znaju gdje Ä‡e za 3 dana proÄ‡i njihov bager nebi li omoguÄ‡io pristup motorkama. Interesantno kako za male nevladine neprofitne udruge postoje drugaÄija mjerila glede prezentacije svojih ciljeva i razotkrivanja nepravilnosti u javnost. A prava istina je da su zapravo primorani na "gerilski" pristup djelovanja. Nisu jedini, ima joÅ¡ takvih.. ali Äim graknu stanu nekome na Å¾ulj i svim sredstvima se kreÄ‡e u ofanzivu da bi ih se diskreditiralo.
TipiÄno. Javnost nam je invalidna i/ili letargiÄna i/ili smatra da se ne treba bosti s rogatima. No s takvim pristupom ode sve u p.m. Umjesto da budemo zahvalni da postoje ljudi koji Ä‡e umjesto nas pratiti st(r)anje na raznim terenima, pa na nepravilnosti i ukazati, te da sami po svojoj savjesti moÅ¾emo zakljuÄiti u kojoj mjeri nas se obmanjuje s viÅ¡ih razina, bolje je baljezgati o naÄinima interpretacije Äl. 3 tog i tog prostornog plana. Umjesto da se sagleda Å¡ira slika, bulji se s poveÄ‡alom u jedan piksel. TuÅ¾no.

Citat iz Novog lista (intervju s Edom PopoviÄ‡em) - nevezano uz ovu temu, ali ipak moÅ¾da i da:

"Planinarenje je blagotvorno utjecalo na vaÅ¡e fiziÄko zdravlje, a kaÅ¾ete i na stanje duha. Bi li i politiÄari mogli profitirati od Velebita na takav naÄin, biste li im propisali hodanje kao terapiju? Koga biste od politiÄara hitno uputili na planinu â€“ za njihovo i naÅ¡e dobro?

â€“ Zanimljivo, nekad je Velebitom hodala elita. Ne mislim pritom samo na znanstvenu elitu, botaniÄare, geologe, zoologe, veÄ‡ ajmo reÄ‡ i na druÅ¡tvenu elitu, u koju su nekad spadali i politiÄari. Svi oni imali su nevjerojatan osjeÄ‡aj za javno dobro, koristili su svoje funkcije i znanje da osiguraju novac i izgrade mnoÅ¡tvo stvari od opÄ‡e koristi. Ivan KrajaÄ, recimo, bio je 1925. ministar trgovine i industrije, a zaslugom tog velikog ljubitelja Velebita danas imamo, pored ostalog, PremuÅ¾iÄ‡evu stazu i planinarski dom na ZaviÅ¾anu koji se nekad i zvao KrajaÄeva kuÄ‡a. Pa onda inÅ¾enjer Ante PremuÅ¾iÄ‡, projektant spomenute staze, ali i mnogih drugih staza i Å¡umskih puteva na Velebitu, Plitvicama, Krku, Mljetu... Zoolog Miroslav Hirtz, geolog Josip Poljak, lijeÄnik iz Sombora Radivoj SimonoviÄ‡ i mnogi drugi zaduÅ¾ili su Velebit i hrvatsko planinarstvo i alpinizam na naÄin koji je potpuno nezamisliv danaÅ¡njim politiÄarima i druÅ¡tvenoj eliti. Ne mogu zamisliti nekog danaÅ¡njeg KrajaÄevog kolegu kako se s prijateljima pentra po RoÅ¾anskim kukovima i pritom planira kako Ä‡e iz budÅ¾eta osigurati neku lovu za obnovu i izgradnju planinarskih kuÄ‡a, ili kako Ä‡e se pobrinuti za to da vlada Velebitu i drugim hrvatskim planinama osigura pristojnu zaÅ¡titu od divljeg lova, sjeÄe i gradnje, Å¡to je stvarno postao velik problem. Lijek za bolesti i probleme velikog broja hrvatskih politiÄara ne nalazi se u planini, veÄ‡ u nekim specijaliziranim institucijama, koje bi se svakako trebale pozabaviti njima, opÄ‡eg dobra radi."

http://www.novilist.hr/Kultura/Knjiz...iti-nenasiljem

**nino** · 19-02-2012, 04:04 PM

Ovo postaje dosadno,kad se ljude uhvati u namjernom izvrtanju Äinjenica,onda je to baljezganje.Po Äemu se onda samozvani borci za iskonsku prirodu razlikuju,od sumnjivo kompetentne struke.Problem je u tome Å¡to takvi smatraju da njihov sveti cilj(prazne planine po kojima Äe hodati samo odabrani) opravdava izmiÅ¡ljanje i manipulacije.Naprimjer godinama se po ovakvim forumima provlaÄ‡i teza kako Primorsko-goranska Å¾upanija Å¾eli pretvoriti SnjeÅ¾nik u skijaliÅ¡te.Nikad nitko nije citirao ni jedan dokument gdje bi to stajalo,barem u naznaci,ali to takvima i nije vaÅ¾no.Å�*to se tiÄe KrajaÄa i Hirza,bilo je i poslje 2.svjetskog rata masa uÄenjaka koja je dala svoj doprinos prouÄavanje Velebita i ostalih naÅ¡ih planina,a zar mislite da bi bez politiÄara bio sagraÄ‘en i jedan dom poslje rata.Ispada da je NPSV jedini NP gdje se ne smije niÅ¡ta graditi.Po logici da ne treba obnavljati pastirske stanove jer nema pastira,ne bi trebalo obnavljati i dvorce jer nema feudalizma.

**Beli** · 19-02-2012, 07:32 PM

Evo, malo po malo, piÅ¡e se o Lubenovcu i Alanu -"Obnova pastirskih stanova krinka za apartmanizaciju NP Sjeverni Velebit?"

i laganini izlaze na vidjelo Äiste "pi*darije" nadleÅ¾nih u upravi iz NP-a, koje su neki u ovoj raspravi htjeli (a priznajem i uspjeli), pokuÅ¡avajuÄ‡i opravdavati (joÅ¡ uvijek) NELEGALNI projekt, "razvodniti" .

Obratite paÅ¾nju kako ravnatelj NekiÄ‡ izjavom u Älanku direktno dolazi u koliziju sa prijedlogom PP-a (Älanak 29), kojeg je i on jedan od autora. Lapsus ili ...?!?

+

Citat ravnatelja NekiÄ‡a:" ... Stanovi nemaju Äak ni prozor, dakle ne radi se o komoditetu i bungalovima. Na Alanu jedan objekt ima 65, a jedan 53 kvadrata, ali zapravo je rijeÄ o viÅ¡e manjih objekata. Primjerice, objekt od 65 kvadrata sastoji se od Å¡upe, Å¡tale i kuÄ‡e, kako se nekad gradilo i Å¾ivjelo, tvrdi NekiÄ‡."

Slika uz ovaj citat:

E sad, dali je i ovo nekakav "misunderstanding", "lapsus" ili neÅ¡to treÄ‡e, teÅ¡ko je reÄ‡i, ali ja sam joÅ¡ uvijek pri (relativno) zdravim oÄima (ako veÄ‡ ne i pri pameti

), i ne mogu a da ne vidim da su na tlocrtu i nacrtu ucrtana 2 (dva) prozora !?!

Malo (za mene) previÅ¡e "lapsusa" za jednog ravatelja koji brani "svoj" projekt, koji Ä‡emo u konaÄnici platiti svi mi.

**kojisipasadti** · 19-02-2012, 10:34 PM

ti beli fakat svaku sitnicu gledaÅ¡,kaj sad ima veze jedan 5 komorni PVC prozor na pastirskom ili stoÄarskom,tak sveijdeno,stanu ???
i gore si krivo napisal,* umjesto Z

**Kovac_Lik** · 20-02-2012, 05:51 PM

Da... ove gore stvari (monolozi) su veÄ‡inom dosadni, barem nisam proÄitao zadnjih 4 nakon Å¡to nisam 4 dana bio online!

Evo jedan prijedlog... da Äujem Å¡to mislite... Lubenovac ostaviti ovakav kakav je danas, ali da NPSV pare iskoristiti tako da otkupi pl.domove (na naÄin kako je moguÄ‡e) Careva kuÄ‡a, MrkviÅ¡te i ApatiÅ¡an... (ne mora sva tri, ali jedan da recimo...) te onda iste preurediti radi turistiÄkog smjeÅ¡taja, ali vaÅ¾nije je osigurati svakodnevni rad domova kako bi se rasteretili smjeÅ¡tajni kapaciteti Alana i ZaviÅ¾ana!

Znam da bi to zasmetalo druÅ¡tvima koji trenutno vode spomenute domove, ali napraviti nekakav kompromis za dobrobit Velebita (da se ne grade novi objekti)... domovi (makar nisu striktno unutar granica NPSV-a) da rade svakodnevno (tokom sezone), djelatnici mogu biti stari domari koji se vode pod sezonske nadzornike NPSV-a, prije Äega moraju zavrÅ¡iti ispit za nadzornika, a onda unutar doma raditi poslove domara, te prodaje ulaznica i suvenira!
Prihodi idu NPSV-u, koji skrbi za dom...

Eventualno nekakva kombinacija u omjerima za NPSV-a a odreÄ‘eni postotak druÅ¡tvu Äiji je doma, ali to komplicira odnose...

**Kovac_Lik** · 21-02-2012, 03:24 PM

Koliko milijuna stoji projekt Lubenovac? Zanima me koliko se novca misli "uzeti" od Hrvatskih graÄ‘ana u odnosu na ovu Å¾alosno-apsurdni projekt http://www.kaportal.hr/2012/02/21/ze...istenja-dobre/

**nino** · 24-02-2012, 11:00 AM

Originally Posted by Kovac_Lik

Koliko milijuna stoji projekt Lubenovac? Zanima me koliko se novca misli "uzeti" od Hrvatskih graÄ‘ana u odnosu na ovu Å¾alosno-apsurdni projekt http://www.kaportal.hr/2012/02/21/ze...istenja-dobre/

PredlaÅ¾em da proÄ‡itate Älanak pod naslovom:Reagiranje Hrvatskog botaniÄkog druÅ¡tva na dopis"Velebit-savjest ponovno na kuÅ¡nji" udruge Animalia

**brown bear** · 24-02-2012, 11:22 AM

Evo, kako je nino spomenuo ovo je taj tekst Hrvatskog botaniÄkog druÅ¡tva kojeg je naruÄio NP i zatim poslao DrÅ¾avnom zavodu za zaÅ¡titu prirode.

Zagreb, 20. 2. 2012.

Reagiranje Hrvatskog botaniÄkog druÅ¡tva na dopis â€žVelebit â€“ savjest ponovno na kuÅ¡njiâ€œ udruge
Animalia

S obzirom da se posljednjih tjedana susreÄ‡emo s mnogobrojnim upitima vezanim uz dopis pod
naslovom â€žVelebit â€“ savjest ponovno na kuÅ¡njiâ€œ udruge Animalia, koji se distribuira putem
elektroniÄke poÅ¡te, duÅ¾ni smo se, kao strukovno druÅ¡tvo koje okuplja veÄ‡inu botaniÄara u Hrvatskoj i
kojem je jedna od statutarnih zadaÄ‡a vrednovanje, oÄuvanje i zaÅ¡tita flore, vegetacije i staniÅ¡ta te
informiranje i suradnja s javnosti, oÄitovati i iznijeti Äinjenice s glediÅ¡ta botaniÄke struke.
Svakako pozdravljamo zabrinutost Älanova udruge Animalia radi moguÄ‡e Å¡tete u NP â€žSjeverni
Velebitâ€œ i spremnost na obavjeÅ¡tavanju javnosti, no istodobno moramo upozoriti na nekoliko Äinjenica
vaÅ¾nih za razumijevanje planirane izgradnje replika pastirskih stanova u okviru NIP projekta
â€žUspostava osnovne infrastrukture za upravljanje Nacionalnim parkom Sjeverni Velebitâ€œ
Iako se podruÄje Velebita Äesto opisuje i doÅ¾ivljava kao â€žnetaknuta divljinaâ€œ, radi se upravo o
suprotnom. DanaÅ¡nji velebitski krajolik posljedica je viÅ¡etisuÄ‡ljetnog suÅ¾ivota Äovjeka i planine.
Naime, Velebit je od davnina koriÅ¡ten za ispaÅ¡u stada ovaca i pri tom su stvoreni svi danaÅ¡nji paÅ¡njaci i
livade sjeÄom i paljenjem Å¡ume. O drevnosti koriÅ¡tenja Velebita govori i â€žPisani kamenâ€œ kojim joÅ¡ stari
Rimljani ureÄ‘uju prava na koriÅ¡tenja izvora vode izmeÄ‘u dvaju ilirskih plemena. â€žNetaknutom
prirodomâ€œ moÅ¾e se smatrati joÅ¡ jednino nekoliko povrÅ¡inski malih praÅ¡umskih kompleksa i izloÅ¾ene
stijene. Sve ostale Å¡ume prolazile su kroz cikluse sjeÄe i obnove te su se nalazile u dinamiÄkoj ravnoteÅ¾i
s travnjaÄkom vegetacijom. Danas smo svjedoci suprotnog procesa, tj. obrastanja travnjaka u Å¡ikare i
Å¡ume zbog izostanka ispaÅ¡e te smo prva generacija koja velebitske krajolike gleda bez pastira, njihovih
stada, stanova, torova, plandiÅ¡ta i putova. U prilogu donosimo tekst o tradicionalnim stoÄarskim
kretanjima na sjevernom Velebitu, kako bi svi zainteresirani stekli donekle detaljniji uvid u nekadaÅ¡nju
bujnost Å¾ivota u planini.
No, taj dugi utjecaj Äovjeka nije doveo do bioloÅ¡kog osiromaÅ¡enja, veÄ‡ naprotiv, stvorena su
otvorena staniÅ¡ta koje su naselile vrste koje ne mogu opstati na Å¡umskim staniÅ¡tima. Te vrste su jednim
dijelom prije toga bile ograniÄene na vrlo male povrÅ¡ine prirodnih neÅ¡umskih staniÅ¡ta, uvjetovanih prije
svega vjetrom ili kamenitoÅ¡Ä‡u podloge ili su pak na runu ovaca stigle iz drugih podruÄja i uklopile se u
lokalnu floru. Rezultat tog je da je preko 70% vrsta velebitske flore vezano za neÅ¡umska, otvorena
staniÅ¡ta, a endemiÄne vrste su gotovo u potpunosti stanovnici upravo tih staniÅ¡ta.
Gubitak travnjaka uzrokovan prestankom ispaÅ¡e i koÅ¡nje vodi dakle u osiromaÅ¡enje bioloÅ¡ke
raznolikosti. Pri tom se ne radi samo o biljnim vrstama, nego i o nizu drugih skupina. Tu su leptiri i
drugi kukci vezani uz travnjaÄke vrste, ptice koje se na tim travnjacima hrane, gmazovi, gljive,
mahovine, liÅ¡ajevi, pauci... Gotovo da nema skupine Å¾ivih organizama na Velebitu koja dijelom svojih
vrsta nije vezana uz travnjaÄka staniÅ¡ta.
Radi zornijeg stjecanja dojma o promjeni krajolika u prilogu se nalazi nekoliko fotografija s
prijeloma XIX. u XX. stoljeÄ‡e te recentnih fotografija istih podruÄja.

Pastirski stanovi, skromne kamene graÄ‘evine za ljetni smjeÅ¡taj pastira, predstavljaju pak vaÅ¾an
dio kulturne baÅ¡tine koji govori o Å¾ivotu ljudi u planini. Danas na Å¾alost u planini viÅ¡e nema stada i
njihovih pastira, stanovi su napuÅ¡teni, uruÅ¡eni, do mnogih je gotovo nemoguÄ‡e doÄ‡i, a za neke se viÅ¡e
niti ne zna da su postojali. Tako nestaju svjedoci nekoliko tisuÄ‡ljeÄ‡a Å¾ivota u planini, nestaje kulturna
baÅ¡tina, tradicija, krajobrazna i bioloÅ¡ka raznolikost.
Zbog svega navedenog Hrvatsko botaniÄko druÅ¡tvo najsrdaÄnije pozdravlja obnovu nekoliko
pastirskih stanova na podruÄju Velikog Alana i Velikog Lubenovca. Oba podruÄja su mjesta na kojima
su pastirski stanovi postojali od davnina (o Äemu takoÄ‘er svjedoÄi fotografija u prilogu) i koji Äine
neraskidivi dio kulturnog krajolika. Uvidom u projektnu dokumentaciju vidljivo je da su poÅ¡tovana
pravila konzervatorske struke, da Ä‡e planirani objekti biti izgraÄ‘eni na ostacima starih pastirskih
stanova, u istim gabaritima i od tradicionalnih materijala. NeÄ‡e biti dovedena struja, vodovod i
kanalizacija, tako da se ne moÅ¾e govoriti o masovnoj izgradnji i naruÅ¡avanju krajolika i prirode.
Stanovi bi trebali sluÅ¾iti za upoznavanje posjetitelja Parka s tradicionalnim naÄinom Å¾ivota, za smjeÅ¡taj
zaposlenika Parka prilikom deÅ¾urstva i obilazaka te za smjeÅ¡taj istraÅ¾ivaÄa. Niti jedna od tih namjena se
ne protivi djelatnosti Parka niti bi bilo na koji naÄin mogla ugroziti bioloÅ¡ku i krajobraznu raznolikost.
Å�*toviÅ¡e, raduje nas ideja o obnovi pastirskih stanova, pripadajuÄ‡ih bunara i suhozidova i nadamo
se da Ä‡e ispunjavati svoju vaÅ¾nu edukacijsku funkciju, jer je upravo obrazovanje javnosti i
razumijevanje Å¾ivota planine temelj za uspjeÅ¡nu zaÅ¡titu, pozitivan odnos do prirode i ponos zbog
skromne, ali s prirodom usklaÄ‘ene kulturne baÅ¡tine.
TakoÄ‘er se nadamo i skorom povratku bar nekoliko stada nuÅ¾nih za odrÅ¾avanje ukupne
raznolikosti Velebita.
Sa Å¾aljenjem se moramo osvrnuti na neinformiranost pisca dopisa udruge Animalia kad kaÅ¾e:
â€žKoliko znanstvenici danas borave u nacionalnom parku i koliko njihova istraÅ¾ivanja koriste zaÅ¡titi
prirode, nije potrebno dalje obrazlagati.â€œ Upravo suprotno, baÅ¡ je vodstvo NP â€žSjeverni Velebitâ€œ to
koje je prepoznalo vaÅ¾nost znanstvenih istraÅ¾ivanja i rijetko koje podruÄje u Hrvatskoj se istraÅ¾uje tako
intenzivno i kontinuirano kao Å¡to se istraÅ¾uje NP â€žSjeverni Velebitâ€œ. Provode se ili su provedena
istraÅ¾ivanja leptira, trÄaka, ptica, dinamike potkornjaka i njihove uloge u suÅ¡enju smreka, travnjaka,
smrekovih Å¡uma, mahovina, gljiva, tetrijeba, velikih sisavaca, podzemlja i podzemne faune, geologije,
pastirskih stanova... DosadaÅ¡nji rezultati tih istraÅ¾ivanja se u obliku studija nalaze u upravi Parka i
ugraÄ‘uju se kako u upravljanje i mjere zaÅ¡tite, tako i u mnogobrojne informativne i promotivne
materijale, a posebno treba istaknuti i dvije nedavno napisane knjige â€žVelebitski botaniÄki vrtâ€œ i
geoloÅ¡ki vodiÄ â€žOd morskih pliÄ‡aka do planineâ€œ. NaÅ¾alost, izdavaÅ¡tvo ne ovisi o dobroj volji pisaca
koje uvijek ima, nego o skromnim financijskim moguÄ‡nostima, no to je tema koja premaÅ¡uje okvire
ovog osvrta.
NetoÄno je i da Ä‡e obnovljeni pastirski stanovi rastjerati medvjede i orlove, oni su tisuÄ‡ljeÄ‡ima
Å¾ivjeli uz Äovjeka i njegova stada. Velike mesojede otjeralo je upravo nepostojanje stada, odnosno
nedostatak hrane koju su pronalazili u uginulim ili ulovljenim ovcama.

U nadi da Ä‡e ovaj kratki osvrt pomoÄ‡i u razumijevanju nastanka i odrÅ¾avanja velebitske
raznolikosti i plemenitosti ideje o obnovi pastirskih stanova, uz srdaÄne pozdrave,

doc. dr. sc. Antun Alegro, predsjednik

doc. dr. sc. Sandro BogdanoviÄ‡, dopredsjednik

Igor BorÅ¡iÄ, dipl. ing. biol., tajnik

Treba naglasiti da je veÄ‡i broj Älanova ovog druÅ¡tva zaposlen u nekoj od Javnih ustanova.

Nakon toga stiÅ¾e i odgovor Animalia-e:

OÄitovanje Udruge Animalia na Reagiranje Hrvatskog botaniÄkog druÅ¡tva na dopis
â€žVelebit â€“ savjest ponovno na kuÅ¡njiâ€œ udruge Animalia

PoÅ¡tovani,

odmah po primitku â€žreagiranja Hrvatskog botaniÄkog druÅ¡tva na dopis Velebit â€“ savjest
ponovno na kuÅ¡njiâ€œ udruge Animaliaâ€œ Å¾elimo se na njega oÄitovati.

Naime, u reagiranju je iznesen Äitav niz netoÄnih tvrdnji i pogreÅ¡nih stavova na koje se Å¾elimo
oÄitovati.

Ponajprije, nama je jako dobro poznato da je Äovjek tisuÄ‡ljeÄ‡ima prisutan na Velebitu i da je
svojim aktivnostima mijenjao fizionomiju planine te da je danaÅ¡nja bioraznolikost na Velebitu
rezultat i ljudskih poljoprivrednih aktivnosti koje su trajale stoljeÄ‡ima. Isto tako, poznato nam
je i to da je veliki postotak vrsta velebitske flore vezan za neÅ¡umska, otvorena staniÅ¡ta, te da
su endemiÄne vrste gotovo u potpunosti stanovnici upravo tih staniÅ¡ta. TakoÄŽer smo u
potpunosti svjesni da su nekadaÅ¡nji pastirski stanovi i vaÅ¾an dio kulturne baÅ¡tine.
Zbog gore navedenog, nije bilo potrebno to naglaÅ¡avati, jer upravo iz tog naglaÅ¡avanja
proizlazi da autori dopisa nisu razumjeli stavove Udruge Animalia.

MeÄŽutim, Å¾elimo naglasiti sljedeÄ‡e:

1. Potpuno je pogreÅ¡na upotreba termina â€žpastirski stanoviâ€œ jer Ä‡e objekti koji se
namjeravaju graditi imati potpuno drukÄiju funkciju, Å¡to je veÄ‡ viÅ¡ekratno najavljeno i
putem medija od strane ravnatelja NP SV. Oni bi trebali sluÅ¾iti posjetiteljima parka,
dakle, imati Ä‡e komercijalnu namjenu, Å¡to je vrlo lako vidljivo i iz odredbe Äl. 29. st. 4.
nacrta Prostornog plana, u kojem izriÄito stoji da se takvi objekti mogu koristiti za
â€žrobinzonski turizamâ€œ. To je ono Å¡to je problematiÄno u cijeloj priÄi!
Na sjevernom Velebitu postoje stotine ostataka pastirskih stanova, koje bi se istom
logikom mogle prenamijeniti u objekte za â€žrobinzonski turizamâ€œ ili za posjetitelje za
neku drugu namjenu, i to je ono Å¡to je, prema naÅ¡em miÅ¡ljenju, nedopustivo i Å¡to bi
bilo devastirajuÄ‡e za sjeverni Velebit. OÄito bi Hrvatskom botaniÄkom druÅ¡tvu takvo
Å¡to bilo prihvatljivo i poÅ¾eljno.

2. Hrvatsko botaniÄko druÅ¡tvo u svom priopÄ‡enju izriÄito navodi:â€œ TakoÄŽer se nadamo i
skorom povratku bar nekoliko stada nuÅ¾nih za odrÅ¾avanje ukupne raznolikosti
Velebita.â€œ
ZaÄuÄŽujuÄ‡e je da autorima reagiranja nije poznato da stada i pastira na Velebitu viÅ¡e
nema i neÄ‡e biti. Masovnije iseljavanje Podgoraca s Velebita zapoÄelo je veÄ‡ u XIX.
st. a kulminiralo u prvoj polovici XX. st. zbog ekonomskih, socijalnih, ali i politiÄkih
razloga. Posljednji Äin tog iseljavanja zbio se 70-ih god. XX. st. kada su i posljednje
obitelji prekinule s dotadaÅ¡njim naÄinom Å¾ivota.
U meÄŽuvremenu su, zbog napretka civilizacije i podizanja nivoa zdravstvene zaÅ¡tite,
na snagu stupili i brojni sanitarno-tehniÄki i veterinarski propisi koji zahtijevaju
posebne uvjete za proizvodnju hrane, koje nije moguÄ‡e zadovoljiti bez â€žstruje,
vodovoda i kanalizacijeâ€œ kao Å¡to to autori reagiranja oÄito misle. Svaki pokuÅ¡aj
proizvodnje hrane na taj naÄin zavrÅ¡io bi visokim kaznama i zabranom obavljanja
djelatnosti.

3. Ukoliko bi se, usprkos svemu gore navedenom i pokuÅ¡alo revitalizirati stoÄarstvo
(koje bi imalo pozitivnu funkciju u oÄuvanju paÅ¡njaka), onda bi takav pokuÅ¡aj
revitalizacije stoÄarstva s izgradnjom pastirskih stanova na Lubenovcu i Alanu odmah
propao, jer na tim podruÄjima ovce mogu boraviti samo u srpnju i kolovozu. Stoga se
postavlja pitanje gdje bi te ovce boravile preostalih 10 mjeseci u godini?
Dakle, da se doista radi o pokuÅ¡aju stvarne obnove stoÄarstva, onda bi se za to moralo
pripremiti i stanove u Nadogorju i na Podima, te u Podgorju, jer je znanstveno i
povijesno dokazano da je stoÄarstvo Podgoraca bilo vezano uz obitavaliÅ¡ta minimalno
u tri visinska pojasa Velebita. Bilo bi zanimljivo Äuti od autora reagiranja tko bi to
danas pristao na takav naÄin Å¾ivota i na â€žgonjenje stokeâ€œ od Podgorja, preko Poda, do
Nadgorja i Vrhgorja? TakoÄŽer, bilo bi zanimljivo Äuti kako bi se ta stoka Äuvala od
predatora i tko bi plaÄ‡ao odÅ¡tete? Da li bi tako neÅ¡to uopÄ‡e bilo ekonomski odrÅ¾ivo?
Ako ne bi, tko bi to plaÄ‡ao?

4. Autori reagiranja zaboravljaju da je na stvaranje fizionomije Velebita, utjecalo ne
samo stoÄarstvo, nego i ratarstvo (kopanje), jer su mnogi dolci i dulibe po Velebitu
kopani marljivom rukom Podgoraca, Å¡to u bitnome determinira danaÅ¡nju vegetaciju na
tim mjestima. Tko Ä‡e danas ruÄno kopati te dulibe i dolce, jer to su mjesta na koja
mehanizacija ne moÅ¾e doÄ‡i?

5. Pitanje zarastanja paÅ¡njaka je doista veliki problem NP SV i to je neÅ¡to Å¡to Udruga
Animalia veÄ‡ duÅ¾e vremena kontinuirano spominje. NetoÄno je, meÄŽutim,
prikazivanje mladih smreka kao dokaza o neumitnosti tog procesa jer su smreke rasle i
prije 200-300 godina, ali su tada ruÄno bile uklanjane. Upravo zbog ovoga, neprestano
naglaÅ¡avamo da NP SV u 13 godina svog postojanja nije pokosio niti 1 m2 livadnih
povrÅ¡ina u parku! Bilo bi interesantno Äuti Å¡to je po tom pitanju poduzelo Hrvatsko
botaniÄko druÅ¡tvo? Gdje je javno ukazalo na ovaj problem i na koji naÄin je vrÅ¡ilo
pritisak na upravu parka i nadleÅ¾ne da ovaj problem poÄnu rjeÅ¡avati?

6. Najeklatantniji primjer neznanja je navoÄŽenje autora kako izgradnja neÄ‡e imati
nikakav negativni utjecaj na medvjede i orlove, koje je u reagiranju izraÅ¾eno rijeÄima:
â€žNetoÄno je i da Ä‡e obnovljeni pastirski stanovi rastjerati medvjede i orlove, oni su
tisuÄ‡ljeÄ‡ima Å¾ivjeli uz Äovjeka i njegova stada. Velike mesojede otjeralo je upravo
nepostojanje stada, odnosno nedostatak hrane koju su pronalazili u uginulim ili
ulovljenim ovcama.â€œ
Naime, u vrijeme dok je Velebit bio napuÄen i dok su se na Velebitu intenzivno
odvijale poljoprivredne aktivnosti, spomenute vrste bile su na rubu istrebljenja, a neke
druge vrste koje danas obitavaju na Velebitu, bile su potpuno istrebljene. Na ovom
mjestu citiramo navode dr. Miroslava Hirca u djelu dr. Josipa Poljaka: â€žPlaninarski
vodiÄ po Velebituâ€œ iz 1929. godine
â€žZbog divlje rastrganosti i teÅ¡ke pristupaÄnosti, Velebit je postao posljednje skloniÅ¡te
za neke Å¾ivotinjske vrste, koje su uzmakle u zabit pred Äovjekom, tim najveÄ‡im
neprijateljem harmonije i poretka u prirodi. MeÄŽu takve Å¾ivotinje spadaju neke velike
grabljivice kao suri orao i velika sova uÅ¡ara, gavran, nadalje tetrijeb gluhan, napokon
neke zvijeri kao vuk, Äagalj i medvjed. Sve ove vrste nalaze se na putu izumiranja, i
sigurno je, da Ä‡e ih nestati, ako se ne bude strogo pristupilo Äuvanju prirodnih
znamenitosti, kako se to Äini u svim naprednim drÅ¾avama.
Neke Å¾ivotinje veÄ‡ su posve izumrle, tako ris, divokoza i jelen.â€œ (str. 30.
Planinarskog vodiÄa po Velebitu).

U vrijeme koje navodi dr. Hirc, a u kojem je Velebit bio napuÄen, postojali su veliki i
nedirnuti Å¡umski kompleksi Like, Gorskog kotara, LiÄke PljeÅ¡ivice, u kojima je sjekla
samo Äobanska sjekira i u kojima nije bilo Å¡umskih vlaka, Å¡umskih cesta, niti
svakodnevne sjeÄe uz pomoÄ‡ teÅ¡ke mehanizacije. Danas je, meÄŽutim, stanje obrnuto,
pa je podruÄje sjevernog Velebita joÅ¡ jedno od vrlo rijetkih podruÄja u kojem se joÅ¡
uvijek zadrÅ¾ao mir.

Ovo lijepo opisuje Alojzije FrkoviÄ‡, dipl. ing., kroniÄar hrvatske divlje faunistike, u
svojim radovima, koji, izmeÄŽu ostalog, precizno navodeÄ‡i izvore, opisuje da su se,
recimo medvjedi sve do kraja 50-ih godina bili toliko rijetki i u takvoj opasnosti od
istrebljenja, da su se brojali na prste ruku, kako u Lici i na Velebitu, tako i u Gorskom
kotaru.

Daljnji populacijski trendovi gore navedenih vrsta, oÄito nisu poznati autorima
reagiranja. Kao osobu koja je magistrirala na podruÄju odrÅ¾ivosti populacije ptica i
kojoj su ptice jedna od specijalnosti kojima se bavi, zaÄuÄŽuju me stavovi iskazani u
oÄitovanju, gdje se navodi kako objekti i ljudi ne utjeÄu na surog orla. Abeceda je
ornitologije da suri orao nikada neÄ‡e saviti gnijezdo na mjestu koje je dostupno
Äovjeku ili u njegovoj blizini, kao i da neÄ‡e loviti na paÅ¡njacima na kojima je stalno
prisutan Äovjek sa svojim objektima. A suri orao je kao vrsta iznimno ugroÅ¾en,
populacija mu opada i podruÄje sjevernog Velebita je joÅ¡ jedno od rijetkih podruÄja
gdje je joÅ¡ preostao.

Nadalje, nakon razdoblja napuÄenosti Velebita, neke su vrste naknadno
reintroducirane (divokoza i ris), jer su prije bile istrebljenje, dok danas krase Velebit i
njegovu prirodu. Detalji o reintrodukciji tih vrsta autorima reagiranja su, vjerujemo,
poznati.

Ne znam kako opisati pomanjkanje znanja autora kada isti navode da je velike
mesojede otjeralo nepostojanje stada. ÄŒitav svijet koji danas Å¾eli zaÅ¡tititi velike
mesojede, zna da je jedan od bitnijih problema njihove zaÅ¡tite (uz oÄuvanje staniÅ¡ta) i
nemoguÄ‡nost koegzistencije velikih mesojeda sa stokom. U svim zemljama svijeta, to
redovito, bez iznimke, dovodi do konflikta izmeÄŽu vlasnika stoke i mesojeda, koji
rezultira ubijanjem velikih mesojeda i postavljanjem otrova u prirodi (od kojeg
stradavaju i druge vrste, a osobito ptice grabljivice). Nije potrebno odmaknuti daleko
od sjevernog Velebita da bi naiÅ¡li na te primjere, jer je to svakodnevna pojava veÄ‡ na
juÅ¾nom Velebitu, gdje je kompletna populacija bjeloglavog supa uniÅ¡tena trovanjem
(NP Paklenica) gdje su otrovi namijenjeni upravo velikim mesojedima, a redovno se
truju vukovi i medvjedi, s Äime su nadleÅ¾ne institucije za zaÅ¡titu prirode jako dobro
upoznate (a u posjedu smo i fotografija o tome).

Nadalje, kako autori reagiranja misle npr., da bi veliki tetrijeb, koji je u cijeloj
Hrvatskoj opstao joÅ¡ jedino na Velebitu upravo iz razloga Å¡to jedino tamo ima mir,
mogao Å¾ivjeti â€žu suÅ¾ivotu s Äovjekomâ€œ? Da li takav primjer kod nas negdje postoji?

O apsurdnosti gore navedenih stavova autora reagiranja moglo bi se joÅ¡ dugo pisati, ali
je bitno naglasiti sljedeÄ‡e: stvari nisu jednoznaÄne i pogreÅ¡no ih je tako prikazivati.
Dok je Velebit bio napuÄen, sastav vrsta bio je drukÄiji nego danas i u tom smislu
moÅ¾e se govoriti o tome da je zarastanjem Velebita doÅ¡lo do izvjesnih negativnih

posljedica po bioraznolikost (osobito zbog zarastanja paÅ¡njaka). S druge strane,
meÄŽutim, odlazak Äovjeka s planine omoguÄ‡io je porast i revitalizaciju populacija
drugih vrsta zbog kojih je Velebit danas jedinstven u europskim razmjerima.

Posjetitelji parka, bez obzira na to kako ih mi zvali (Å¡kole u prirodi, posjetitelji,
turistiâ€¦), neÄ‡e zasigurno doprinijeti obnovi velebitskih paÅ¡njaka, jer se od njih ne
oÄekuje (niti imaju znanja i moguÄ‡nosti) da Ä‡e kositi, kopati ili drÅ¾ati stoku. Zbog toga
je svaka izgradnja objekata za posjetitelje devastirajuÄ‡a za Velebit, a pitanje obnove
velebitskih paÅ¡njaka treba rjeÅ¡avati na drugi naÄin, primarno koÅ¡njom, ali i drugim
metodama koje bi trebala primijeniti uprava parka, Å¡to do dana danaÅ¡njeg joÅ¡ ne Äini.

U pogledu navoda autora reagiranja: â€žIako se podruÄje Velebita Äesto opisuje i
doÅ¾ivljava kao â€žnetaknuta divljinaâ€œ, radi se upravo o suprotnom.â€œ Å¾elimo istaknuti
kako Velebit danas upravo jest divljina jer su prirodni procesi na Velebitu danas joÅ¡
uvijek neometani od strane Äovjeka. To Å¡to je Äovjek nekada utjecao na Velebit, ne
demantira ovu naÅ¡u tvrdnju, jer na Zemlji danas ima vrlo malo podruÄja na koja
Äovjek nije nikada utjecao, ali kriterij za determiniranje divljine nije odsustvo
nekadaÅ¡njeg utjecaja na prirodu, nego danaÅ¡nje stanje, koje na Velebitu traje veÄ‡ 4-5
desetljeÄ‡a i koje karakterizira prisustvo vrsta koje obitavaju samo u najzabaÄenijim
podruÄjima, daleko od Äovjeka.

7. U pogledu istraÅ¾ivanja znanstvenika po sjevernom Velebitu, mi dobro znamo da se
svojevrsna istraÅ¾ivanja provode, ali nam nije poznato koje rezultate su dala ta
istraÅ¾ivanja za zaÅ¡titu prirode u parku ili Å¡ire? Koje su npr. vrste vraÄ‡ene na Velebit, a
kojih prije nije bilo, koje su se populacije poveÄ‡ale, odnosno koje su prijetnje
populacijama i za koje vrste uklonjene? Da li je npr. vraÄ‡en/poveÄ‡ana brojnost
planinskog leptira apolona, da li se iÅ¡ta napravilo na revitaliziranju nekog njegovog
staniÅ¡ta? Da li se poveÄ‡ala populacija velikog tetrijeba, da li je njegovo staniÅ¡te danas
kvalitetnije? Kako je rijeÅ¡en ogroman problem suÅ¡enja Å¡ume? Da li je poveÄ‡ana
brojnost risa ili vuka, odnosno njihovog prirodnog plijena? Ili neÅ¡to treÄ‡e?
Mi znamo za mnoga istraÅ¾ivanja u parku, a naÅ¾alost znamo i kako se mnoga od tih
istraÅ¾ivanja provode. Znamo npr. kako je vrÅ¡eno istraÅ¾ivanje velikih zvijeri u parku
tokom 2011. godine, koliko su puta â€žznanstveniciâ€œ izaÅ¡li na teren i koliko im je novaca
isplaÄ‡eno. SliÄna saznanja imamo i o nekim drugim istraÅ¾ivanjima.
To Å¡to su takva istraÅ¾ivanja pohranjena u upravi parka, samo govori o njihovom smislu
i korisnosti.

8. Vjerujemo da je jedna od statutarnih zadaÄ‡a HBOD-a vrednovanje, oÄuvanje i zaÅ¡tita
flore, vegetacije i staniÅ¡ta, pa bi zato bilo zanimljivo Äuti primjere u kojima je to
druÅ¡tvo, npr. u posljednjih pet godina, javno reagiralo radi zaÅ¡tite bitnih staniÅ¡ta i na
koji naÄin? Ili moÅ¾da u Hrvatskoj u posljednjih pet godina nije bilo sluÄajeva
devastacije staniÅ¡ta?
Statutarne zadaÄ‡e su jedno, a praksa i rad su drugo, pa zato te statutarne zadaÄ‡e, nije
potrebno niti navoditi.

9. U oÄitovanju HBOD-a navode se i neke druge netoÄne i nepotpune stvari, ali s
obzirom da one nisu od primarne vaÅ¾nosti, njih sada neÄ‡emo navoditi. Smatramo,
ujedno, da popunjavanje reagiranja literaturnim podacima (dijelom i netoÄnim), nema
neku bitniju funkciju, osim ako se u nedostatku argumenata, htjelo poveÄ‡ati volumen
teksta.

10. I na kraju, to Å¡to je prilikom ishodovanja graÄŽevinskih dozvola grubo prekrÅ¡en zakon,
takoÄŽer nije bitno HBOD-u, kao niti Äinjenica da prilikom ishodovanja dozvola nije
niti u jednom segmentu spomenut utjecaj na prirodu, iako su upravo prirodne
vrijednosti temeljni fenomen NP Sjeverni Velebit.

Svjedoci smo ovakvih â€žobnova pastirskih stanovaâ€œ i u PP Biokovo, dok je npr. na
otoku Mljetu, uprava parka izgradila â€žekoloÅ¡ke apartmaneâ€œ. NaÅ¾alost, nismo svjedoci,
da su ti zahvati imali bilo kakav pozitivan utjecaj na zaÅ¡titu prirode.

U ime Udruge Animalia

mr. sc. Gordana PavokoviÄ‡

**nino** · 24-02-2012, 12:42 PM

Ne Äudi me ova bahatost to je Å¡kola gospodina Ladislava koji je na ovom forumu napisao da je znanje njihove udruge o NPSV neusporedivo veÄe od ostalih udruga.Samo par napomena.Nikako do podataka o brloÅ¾enju medvjeda u HajduÄkim i RoÅ¾anskim kukovima.Jedan citat iz Å�*umarskog lista"Medvjed povremeno dolazi na sjeverni Velebit pa postoji moguÄnost da su mu brlozi u RoÅ¾anskim kukovima.Vjerojatno se moÅ¾e primijetiti razlika izmeÄ‘u neusporedivo najveÄ‡i broj brloga i postoji moguÄnost.Kako u pastirskom naselju na Velikoj Planini u Sloveniji proizvode i prodaju mlijeÄne proizvode,NPSV organizira veÄ tri godine manifestaciju tradicionalnog naÄina koÅ¡enja na Å�*tirovaÄi

**manu** · 24-02-2012, 02:27 PM

Originally Posted by nino

Ne Äudi me ova bahatost to je Å¡kola gospodina Ladislava koji je na ovom forumu napisao da je znanje njihove udruge o NPSV neusporedivo veÄe od ostalih udruga.Samo par napomena.Nikako do podataka o brloÅ¾enju medvjeda u HajduÄkim i RoÅ¾anskim kukovima.Jedan citat iz Å�*umarskog lista"Medvjed povremeno dolazi na sjeverni Velebit pa postoji moguÄnost da su mu brlozi u RoÅ¾anskim kukovima.Vjerojatno se moÅ¾e primijetiti razlika izmeÄ‘u neusporedivo najveÄ‡i broj brloga i postoji moguÄnost.Kako u pastirskom naselju na Velikoj Planini u Sloveniji proizvode i prodaju mlijeÄne proizvode,NPSV organizira veÄ tri godine manifestaciju tradicionalnog naÄina koÅ¡enja na Å�*tirovaÄi

Ova replika udruge animalija koju potpisuje gospodja magistar znanosti je izrazito negativnog naboja. Mogu samo primjetiti da u formiranju teksta
najmanje povodila za tim da istakne svoje poante i ponudi neka bolja rijesenja. Gomilica slova i rijeci, govore nesto sasvim drugo o ovoj replici, a najmanje ono sto se od udruge koja zastupa stavove zastite prirode ocekuje. pogotovo u na ovom stupnju razvoja situacije. Vjerujem da gospodja ima poriv kojim bi mogla i vise govoriti o cijelom slucaju i da bi tekst mogao biti i puno duzi. No ono sto je bitno kod ovakvih prepiski jest da se s malo rijeci kaze sve. Ovako sarajuci s teme na temu s poante na poantu imam osjecaj da se puno govorilo, a na koncu nije nista reklo. Poante su se izgubile... nekako razvodnile

...hmm gospodjo, sto ste ono htjeli reci ???

**brown bear** · 24-02-2012, 03:05 PM

Tako je, nino, medvjed Å¾ivi oko Zadra, Raba, Malog LoÅ¡inja, a kad mu guÅ¾va dojadi, onda povremeno dolazi na Sjeverni Velebit da odmori u tiÅ¡ini. Tako proizlazi iz tog tvog Å�*umarskog lista. Od struÄne literature, osim Å�*umarskog lista preporuÄam ti svakako LovaÄki vjesnik i Dobru kob. To je sve redom prava literatura.

**Bkaradza** · 24-02-2012, 03:31 PM

Originally Posted by nino

Ne Äudi me ova bahatost to je Å¡kola gospodina Ladislava koji je na ovom forumu napisao da je znanje njihove udruge o NPSV neusporedivo veÄe od ostalih udruga.Samo par napomena.Nikako do podataka o brloÅ¾enju medvjeda u HajduÄkim i RoÅ¾anskim kukovima.Jedan citat iz Å�*umarskog lista"Medvjed povremeno dolazi na sjeverni Velebit pa postoji moguÄnost da su mu brlozi u RoÅ¾anskim kukovima.Vjerojatno se moÅ¾e primijetiti razlika izmeÄ‘u neusporedivo najveÄ‡i broj brloga i postoji moguÄnost.Kako u pastirskom naselju na Velikoj Planini u Sloveniji proizvode i prodaju mlijeÄne proizvode,NPSV organizira veÄ tri godine manifestaciju tradicionalnog naÄina koÅ¡enja na Å�*tirovaÄi

Ovo o medvjedima neÄ‡u komentirat jer graniÄi sa zdravim razumom.... ali isto tako ako si proÄitao cjelu temu 90% planinara nisu protiv pastirskog naselja i ponovnog dolaska krava na ispaÅ¡u na paÅ¡njacima Velebita, samo ovdje se izgleda pod krinkom pastirskog naselja rade bungalovi za iznajmljivanje.... Na veÄini planinskih paÅ¡njaka u Sloveniji su se vratili stoÄari koji tu pasu krave i ovce i nema problema (ja sam vidio krdo ovaca na Triglavu kod Planinarskog doma Planika (2500m)).

Thread: Devastacija Velebita - nelegalna gradnja na Lubenovcu i Alanu

Thread Tools

Display

gospodin Ladislav zaobilazi istinu

Manipulacije

MoÅ¾da neÅ¡to nauÄimo

Thread Information

Users Browsing this Thread

Posting Permissions

Thread: Devastacija Velebita - nelegalna gradnja na Lubenovcu i Alanu

Thread Tools

Display

gospodin Ladislav zaobilazi istinu

Manipulacije

MoÅ¾da neÅ¡to nauÄimo

Thread Information

Users Browsing this Thread

Posting Permissions

MoÅ¾da neÅ¡to nauÄimo